CROATIAN
Amateur Radio
FLORA FAUNA Program
©
"Lets Save the green Planet Earth!"

Croatian Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs
WFF ref.
Name of protected area
Status
IOTA
9AFF-036
Jelas
Special ornithological reserve
--

Dio (125ha) ribnjaka Jelas (Odjel 2.21) - Posebni ornitološki rezervat
(U kategoriji posebni ornitološkirezervat (POR) su njegovi dijelovi: tabla 21 površine 104 ha i br. 2 dio površine 21 ha, stavljene su podposebnu zaštitu odlukom Skupštine Brodsko-posavske županije od 15. lipnja 1995. godine)

Na lijevoj obali rijeke Save nizvodno od Zagreba formirano je nekoliko velikih polja - depresija, a zadnje u nizu je Jelas polje. Sve su to depresije u kojima se je život tijekom milenija formirao pod utjecajem vode. Polja su većim dijelom godine bila periodički plavljena što je ovisilo o vodostaju rijeke Save. Većina ovih polja je isušena i pretvorena u ratarske površine što je dovelo do bitnih promjena glede flore i faune. Jelas polje je smješteno između gore Dilj i rijeke Save, s ukupnom površinom od 20.800 ha.. Ovaj veliki prirodni močvarni biotop je isušivanjem uništen, a većina ptičijih vrsta vezanih za močvarna staništa je nestala. Izgradnjom ribnjačarstva “Jelas” s ukupno 2.300 ha površine raspoređenih u 24 ribnjaka različitih veličina i s više od 20 % površina obraslih rogozom i trskom (Typha latifolia i T. angustipholia, Phragmites communis) omogućen je “povratak” velikog broja vrsta u svoj “stari dom”.

Jelas ribnjaci su dio nacionalne ekološke mreže te su predloženi za ulazak u europsku ekološku mrežu NATURA 2000 kao važno područje za ptice. Jelas polje s ribnjacima je proglašeno međunarodno važnim područjem za ptice (IBA - Important Bird Areas).

Ribnjaci su umjetna močvarna staništa. Oni su gnijezdilišta, hranilišta, zimovališta ptica. Na Jelas ribnjacima gnijezde se žličarka, siva čaplja, bjelobrada čigra, riječni galeb, divlja guska. Ondje možemo vidjeti malu i veliku bijelu čaplju, gaka, žutu čaplju, patku njorku. Polja u okolici ribnjaka hranilišta su ždralova, a okolnim šumama gnijezdi se crna roda. Ribnjaci su i važno stanište vidre.

Do sada je na ribnjačarstvu “Jelas” zabilježeno više od 230 ptičijih vrsta, od kojih su 122 vrste gnjezdarice a sa širom okolicom preko 280 vrsta. Poseban značaj ribnjačarstvo“Jelas” ima danas u Hrvatskoj utoliko što je tu locirana najveća mješovita kolonija žličarki (Platalea leucorodia) i čaplji (Ardea sp.). Ovdije se gnjezdi 20 % populacije gakova (Nycticorax nycticorax), 30 % malih bijelih čaplji (Egretta garzetta), 80 % žutih čaplji (Ardeola ralloides), 1 % čaplji danguba (Ardea purpurea) i 50 % žličarki (Platalea leucorodia). Na ribnjacima Jelas redovito gnijezde rječni galebovi (Larus ridibundus), obične čigre (Sterna hirundo), bjelobrade čigre (Chlidonias hybrida), veliki broj gnjuraca (Podiceps sp.), liske (Fulica atra), različite vrste pataka (Anas sp.), trstenjaci (Acrocephalus sp.) i mnoge druge vrste ptica vezane za močvarni biotop. U okolnim šumama je gnjezdarica orao štekavac (Haliaeetus albicilla), naš najveći orao, nekoliko pari crnih roda (Ciconia nigea), a u obližnjim selim brojna su gnijezda roda (Ciconia ciconia). Tijekom migracije ptica ribnjačarstvo je važna postaja za mnoge vrste selica jer pruža obilje hrane i mira nužnog za odmor.

Kriterije za upis u Ramsarsku listu močvarnih područja ribnjačarstvo “Jelas” sa svojom ortnitofaunom više nego udovoljava.

"...U Hrvatskoj se najveći dio populacije žličarki gnijezdi na ribnja-čarstvima te u Parku prirode "Lonjsko polje" i Kopačkom ritu. Hrana su im ličinke vodenih kukakaca koje žive u mulju, račići, punoglavci, sitna riba. Tijekom blagih zima ostaju kod nas, a inače se normalno sele na jug, i to u Afriku gdje su najbrojnije kad se radi o europskoj populaciji u Tunisu. Na području županije gnijezde se na ribnjičarstvu "Jelas", i to od 1990. godine kada je zabilježeno prvo gniježdenje. U sljedećih nekoliko godina broj je parova žličarki na gnijež-denju porastao na 1 26 pari. U 2000. godini, radi naglog odumiranja rogoza (Typha latifolia i T. angustifolia), kolonija nestaje, ptice se sele na novo mjesto, ali tu broj parova na gniježćtenju nije više velik i u 2003. godini nađeno je svega 16 aktivnih gnijezda. Nažalost, i tu dolazi do odumiranja rogoza tako da je opstanak žličarke na ovom području upitan. Tijekom svih godina u vrijeme gniježđenja mladi su prstenovani prstenjem s oznakom Ornitološkog zavoda pri HAZU iz Zagreba. Relativno mali broj nalaza ukazuje da se naše žličarke sele u Afriku preko Italije. Tijekom 2003. godine dio mladih ptica je uz klasični aluminijski prsten prstenovan i plastičnim prstenjem u boji i već imamo i prvi rezultat — nalaz osmatranjem na rijeci Concrakod Riminija u Italiji. Ptica je osmotrena 16. 8. 2003., a prstenovana je 26. 6. 2003. Nalazi nekoliko žličarki prstenovanih na ribnjičarstvu "Jelas" potvrđuju da najveći dio njih vjerojatno zimuje na jezeru Ajimi nedaleko Đebre u Tunisu, a nakon provedenog na isti način prstenovanja 50 mladih ptica u 2004. godini utvrđeno je da dobar dio populacije ove vrste zimuje u Maroku. Općenito u Hrvatskoj ova je vrsta ugrožena te je uvrštena u crvenu knjigu ugroženih ptica u Hrvatskoj jer se procjenjuje da ukupna populacija na gniježctenju broji najviše do 220 pari. Zahvaljujući upravo ovoj vrsti jedan dio ribnjičarstva "Jelas" je zaštićen kao ornitološki rezervat."

Izvori:
http://www.beuz.hr
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije