CROATIAN
Amateur Radio FLORA FAUNA Program © |
||
"Lets
Save the green Planet Earth!"
|
Croatian
Protected Areas
valid for Croatian (9A) and World Flora Fauna Programs |
WFF
ref.
|
Name
of protected area
|
Status
|
IOTA
|
9AFF-0035
|
Dvorina
|
Special
ornithological reserve
|
--
|
Posebni ornitološki rezervat
Površina
726 ha Posebno je značajno kao gnijezdilište, hranilište i zimovalište brojnih ptica. Ondje nalazimo bijelu i crnu rodu, crnu lisku, ćubastog gnjurca, bjelobradu čigru, divlju patku, patku njorku, vivka... Također je ovo područje važno mrijestililište savskih riba i brojnih vodozemca (crveni mukač, dunavski vodenjak). U toku su istraživanja svijeta vodozemaca i ptica bare Dvorine. Bara Dvorina se nalazi se između mjesta Klakar i Donja Bebrina, na prostoru sa južne strane omeđenim rijekom Savom. Granice rezervata ide rijekom Savom od 343. do 334. km (kota 90,6), zatim nasipom do klakarskog grobalja pa okomitom linijom do pocetne tocke. Obuhvaca baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake uz bare i poplavnu šumu hrasta lužnjaka Bebrine. Pri vodostajima većim od 500 cm u ovo područje se izlijeva Sava, a prilikom povlačenja u depresijama ostaju značajne količine vode koje tvore gotovo cijelu godinu močvarna staništa pogodna za razvoj životinjskog i biljnog svijeta. Bara Dvorina je sigurno jedna od najvećih prirodnih vrijednosti Brodsko posavske županije.
"
Duž
državne i južne granice Općine nalaze se na prostoru od lijeve obale
Save do obrambenog nasipa inundacije koje su pod plavljene savskim vodama.
Ove inundacije, koje se u nizu nadovezuju, predstavljaju u današnje
vrijeme izuzetne prirodne vrijednosti – u vrijeme kada su autohtoni
biotopi - staništa biljnih vrsta i obitavališta životinja svedena na
najmanju mjeru. Uz relativno male preinake i ulaganja ovo mogu biti
značajna staništa vrijednih močvarnih biljnih vrsta i zajednica, važna
područja za mrijest riba, gniježđenje i obitavanje ptica močvarica i
ostalih životinjskih vrsta. Područja su izložena poplavama i često preplavljena
gotovo do nasipa (proljeće i jesen). Kada se voda povuče mještani sela
Gornja Bebrina, Klakar i Donja Bebrina, koriste močvarne livade kao
pašnjake. Manji dio ovog zemljišta se obrađuje (Veliko polje, u Gornjoj
Bebrini) dok se dio nalazi pod šumom (Posijeke u Donjoj Bebrini). Ovo
područje površine cca 1.500 ha nalazi se djelomično u državnom vlasništvu,
vlasništvu Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, a djelomično u privatnom
vlasništvu. |